 |
Vodozemci
- šareni daždevnjak (pjegavi)
(Salamandra
salamandra salamandra) 
ZANIMLJIVOSTI:
Daždevnjak
 |
Odrasli su obično kraći od 20 cm (sa repom). Veliki, kratkorepi, "ugodno popunjeni" daždevnjak sa velikim paratoidnim žlijezdama. Na leđima su žute pjege/mrlje. Tijelo je crne boje. Trbuh može biti potpuno crn ili pjegast.
Živi na vlažnim brežuljkastim područjima i sredogorju s bjelogoričnom šumom i šikarom, blizu vode. Nekad i u kamenim obalama planinskih rijeka. Aktivan je noću (ali ja sam sve naše sreo po danu!) i obavezno nakon kiše. Vrlo je spor (ali može biti i brz!) i jako rijetko traži hranu više od nekoliko metara od svojeg skrovišta. Inače ga se nađe ispod trulih panjeva, kamenja...
Kao obranu koristi svoju obojenost i bijelu tekućinu koju izpušta iz paratoidnih žlijezdi. Ta tekućina iritira usta i oči predatora (uz to još se jaaaaaaako teško pere i ako ju se smoči postane jaaaako skliska).
Pare se u proljeće (?) i nakon 6-8 mjeseci, ženke
rađaju 8-70 larva (2.5-3.5 cm), često u hladnu, čistu tekućicu i na
rubovima planinskih jezera, ali povremeno koriste i ustajalu vodu.
Larve žive na dnu i mogu prezimiti, ali češće se preobraze za 2-4
mjeseca pri dužini od 4 do 6.5 cm.
U prirodi žive 20 godina, u zarobljeništvu 50 (ali je strogo zabranjeno držanje u zarobljeništvu!).
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
*Vugrovčani imaju lijepo ime za daždevnjaka - "snebac", zato što se pojavljuje nakon kiše, pa izgleda kao da je "pao s neba".
*
Istog dažd. smo snimili 2000., 2004. i 2007. g. Zbog žute točkice na
nosu, nazvali smo ga Nosko.
Sklanja se u podnožje panja stare jabuke kraj naše vikendice. Vjerujemo da tu živi
već dugo godina.
*Svaka jedinka ima unikatne žute pjege po
rasporedu, veličini i obliku.
Evo usporedite i sami:
*Jedan daždevnjak uspješno preživljava bez prstiju prednje desne šake... (ozlijeda ili genetska mutacija?)
*Mali daždevnjaci snimljeni u jednom od potoka u samom selu. Koliko gujavica mora pojesti da postane veliki?
mladi daždevnjak iz
središnje Medvednice
