Bioraznolikost  vugrovečke  okolice  /  Biodiversity  of  the  Vugrovec  Area  

   Did you know?

Details

Albums

Home page

Animals

Reptiles:

      Lizards

     Snakes:

Aesculapian Snake
Grass Snake
Smooth Snake
Nose-horned Viper

Did you know?
Albums

Details

About us

Vugrovec

Environment

Plants

Mushrooms

 

Other
protected
species

 

Na ovoj stranici su informacije o identifikaciji zmija, pružanju prve pomoći i zanimljivosti.

IDENTIFIKACIJA ZMIJA:

Kada mi susjedi pričaju da su vidjeli zmiju, te kad ih ja pitam koju, mnogi mi prvo kažu da je šarena. To ništa ne pomaže jer je više-manje svaka zmija šarena. 
Pri identifikaciji zmija treba obratiti pažnju na:
 

  • boju tijela
  • dužinu
  • izgled i oblik glave (ako ju se vidi)
  • šare/uzorke na tijelu/glavi (ako ih ima)
  • da li je zmija vitka ili debela za svoju dužinu

    (BOJA- ne garantira uvijek 100%-tnu identifikaciju jer temeljne boje tijela se mogu razlikovati i unutar same vrste.)

PRVA POMOĆ KOD UGRIZA ZMIJA:

  • NE PANIČARITI! Panika samo ubrzava rad srca te može ubrzati širenje otrova po tijelu.
  • NE LOVITI zmiju koja vas je ugrizla! to najčešće završava dodatnim ugrizom.
  • Ako ste ju ipak ulovili/ubili, treba ju spremiti u posudicu i ponjeti sa sobom liječniku.
  • Ugrižena osoba mora sjesti/leći, ne se micati i što manje govoriti te se probati smiriti. Ako za nekoliko minuta (do 30 min) se ne javi oticanje oko ugriza, ili zmija nije ispustila otrov (30% ugriza su suhi- nije pušten otrov) ili nije ugriz otrovnice. Ugrizi nekih neotrovnica znaju isto biti bolni, ali nikada jako ne oteknu.
  • Ugriženo mjesto se ne smije niti grijati niti hladiti. Grijanje širi žile i ubrzava proticanje otrova, a hlađenje usporava krvotok i otrov jače lokalno razara jer se duže zadrži na jednom mjestu.
  • Ako se ipak javi oticanje, ugriženo mjesto treba zavezati zavojem ili maramom (npr. od ugriženog kažiprsta do ramena), ali ne smije se stegnuti ni prejako (može uzrokovati gangrenu) ni preslabo (ništa ne pomaže). To je nestručnjaku teško odrediti, ali čuo sam podatak da bi se trebao moći nesmetano ugurati prst ispod zavoja, ali ne znam je li taj podatak 100% točan.
  • Neki ljudi sa sobom nose zmijski protuotrov. NIKADA GA NEMOJTE UBRIZGAVATI SAMI JER MOŽE DOĆI DO ALERGIJSKE REAKCIJE (anafilaktički šok), A ONDA STE MRTVI ZA NEKOLIKO SEKUNDI UMJESTO ZA NEKOLIKO SATI!!! Nikada se ne zna kada će netko biti alergičan na protuotrov, a u bolnici su uvijek spremni za tu mogućnost i mogu ju spriječiti. Ako je osoba već prije bila liječena za zmijski ugriz, to obavezno treba napomenuti liječniku jer ako prvi put osoba nije bila alergična, drugi put može biti. Osim toga, 1 vrsta protuotrova ne vrijedi za sve otrovnice.
  • Ne treba vas biti strah od zmijskog ugriza. Oni su vrlo rijetki i zmija se brani ugrizom samo kada se osjeti jako ugroženom i preplašenom.

ZANIMLJIVOSTI:

  • Mnogi ljudi misle da su bebe otrovnice opasnije zbog odraslih jer "...bebe puste sav otrov, a odrasli samo mali dio...", ali to nije točno. Sve otrovnice, bez obzira koje dobi, čuvaju svoj otrov jer njime love plijen i treba im jako dugo da ga nadoknade (nekima i 21 dan!). Bebe imaju manju količinu otrova pa ga po ugrizu puste manje nego odrasle.
  • U Singapuru postoji LETEĆA ZMIJA (Paradise Tree Snake- Chrysopelea paradisi). Leti tako da se popne na drvo, spljošti cijelo svoje tijelo (kao kobra svoj vrat- raširi rebra) i odrazi se. Zato ju je teško uloviti. Leti brzinom od 32 km/h.
  • Najbrža kopnena zmija je crna mamba (Black Mamba- Dendroaspis polylepis; Afrika). Gmiže brzinom od 19 km/h.
  • Najbrže grizu  zmije otrovnice crna mamba siktavica (Puff Adder- Bitis arietans). grizu brzinom od 7 m/s.
  • Crna mamba je jedna od rijetkih zmija koje će gristi nekoliko puta za redom (do 7 puta!). Pri svakom ugrizu ispusti oko 20 kapljica otrova (2 su dovoljne da ubiju čovjeka!). Neki ljudi su mislili da ih je ugrizla 1X ili 2X, a ustvari je bilo i više.
  • Najduža zmija svijeta je mrežasti piton (Reticulated python; Australija)- 12 m, najteža zmija je zelena anakonda (Green Anaconda- Eunectus murinus; J Amerika, 10m, jedinka od 5 metara ima 100-tinjak kila!).
  • Najduža zmija otrovnica je kraljevska kobra (hammadryad- Ophiophagus hannah; Azija)- 5.5 m, druga po dužini je crna mamba- 4.5 m.
  • Najotrovnica svijeta je tajpan (Taipan/Fierce Snake- Oxyuranus microlepidotus; Australija). Njegov otrov je (kap po kap) otrovniji od otrova svih ostalih otrovnica.
  • Otrovnica sa najdužim očnjacima je gabonska ljutica (Gaboon Viper; Afrika). njegovi očnjaci mogu biti i 5 cm dugački (poskok samo 1 cm, riđovka do 4 mm).
  • Vjerojatno najviše ljudi ugrize ljutica pješćana efa (Carpet Viper/Saw-scaled Viper- Echis carinatus). Ona je rasprostranjena po čitavoj Africi i u Aziji do Indije. Zabilježeni su smrtni slučajevi od primjerka samo 20 cm velikih (naraste do 60 cm). Makar je ugriz pravilno liječen, smrt može nastupiti i 15 dana nakon ugriza zbog komplikacija.
  • Zmije jamičarke mogu sa svojim termoreceptorskim rupicama (između nosa i oči) registrirati temperaturne razlike od 0.001*C.
  • U Indiji se svake godine održava "NAGPANJAMI" (ne znam kako se točno piše ime) festival (hinduizam), posvećen kobrama, u mjestu Batis Shirala. Mjesecima prije stanovnici počinju skupljati kobre u svojim poljima te ih spremaju u glinene posude i hrane ih do festivala. Tijekom festivala kobre su obasipane ružinim laticama, rižom i mještani im se klanjaju. Kada festival završi, kobre vraćaju nazad na isto mjesto gdje su ih ulovili tako da im love miševe po poljima.
  • U Australiji se radi na proizvodnji univerzalnog protuotrova. Ako budu uspješni, više neće biti bitno koja vas je otrovnica ugrizla, jer će taj protuotrov djelovati na sve. Ovaj do sada što su ga napravili čak bolje djeluje na neke otrove otrovnica nego posebni (generični) protuotrov za njih. Za to sam čuo na televiziji, u epizodi jedne serije koja je snimljena 2002. godine. Nemam "friške" podatke o tome, makar sam se raspitivao.